Kako AI olakšava čitanje učenicima s teškoćama čitanja
Alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu se koristiti za različite oblike konverzije tekstova namijenjenih različitim svrhama i čitateljima. Jedna od primjena takvih alata je prilagodba tekstova za olakšavanje čitanja učenicima sa specifičnim poremećajima učenja. Takvi poremećaji zahtijevaju primjeren obrazovni pristup, odnosno individualizirane postupke. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školskoj godini 2023./24. čak 13 012 učenika ostvaruje pravo na individualizirani pristup koji, u slučaju teškoća čitanja i pisanja, uključuje sadržajnu i grafičku prilagodbu teksta. Takvu prilagodbu obrazovnog materijala provodi nastavnik u suradnji sa stručnim timom škole. Međutim, ona predstavlja složen izazov koji zahtijeva poznavanje specifičnosti jezika, ali i specifičnosti funkcioniranja pojedine populacije za koju se tekst prilagođava. U domeni računalne obrade prirodnog jezika takva se sadržajna prilagodba naziva pojednostavnjivanje teksta (engl. text simplification, TS) te se uobičajeno automatizira primjenom strojnog učenja i neuronskih mreža. Automatiziranu konverziju tekstova unaprijedili su osobito veliki jezični modeli (engl. Large Language Models, LLMs), koji se intenzivno razvijaju posljednjih godina. U izlaganju se prikazuju mogućnosti konverzije tekstova s ciljem pojednostavnjivanja njihova jezičnog izraza primjenom umjetne inteligencije (AI može detektirati složenost teksta i generirati oznake s uputama koji bi se dijelovi teksta mogli pojednostavniti, objasniti i/ili unaprijediti, odnosno na temelju polaznoga teksta generirati novi tekst u kojem su složeni jezični izrazi pretvoreni u jednostavnije izraze). Kako su postojeći alati primarno implementirani za engleski jezik, rješenja za hrvatski jezik razvijaju se u okviru projekta “INOVAconverTe”, u kojem surađuje interdisciplinarni tim stručnjaka sa Sveučilišta u Rijeci i tvrtke OmoLab. Cilj je razviti algoritme za automatsku pretvorbu teksta na hrvatskome jeziku prema načelu jednostavnog jezika koji će biti implementirani u aplikaciji Lexie, što će olakšati izradu nastavnih sadržaja s ciljem ispunjavanja učenikovih prava na individualizirane postupke i jednakost u obrazovanju.
Ciljana grupa: Učiteljima, profesorima i stručnim suradnicima koji se u svome radu susreću s učenicima s teškoćama čitanja.
Potrebna predznanja: Nisu potrebna predznanja polaznika.
Broj sudionika:
Uvjeti za sudjelovanje na radionici:
Ana Meštrović
Sveučilište u Rijeci, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija
Croatia
Ana Meštrović redovita je profesorica na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci. Voditeljica je Laboratorija za semantičke tehnologije na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija te Laboratorija za kompleksne mreže pri Centru za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Sveučilišta u Rijeci. Područje njezina znanstvenog i istraživačkog interesa obuhvaća općenito područje umjetne inteligencije, s fokusom na domenu obrade prirodnog jezika (NLP), semantičke tehnologije, predstavljanje znanja i kompleksne mreže. Autorica je više od sto znanstvenih radova prezentiranih na međunarodnim konferencijama i objavljenih u visoko rangiranom časopisima. Trenutno sudjeluje na nekoliko projekata koje financira Sveučilište u Rijeci: voditeljica je projekta „Postupci mjerenja semantičke sličnosti tekstova - SemText“ te suradnica na projektima “Automatska pretvorba teksta prema načelu jednostavnog jezika za osobe s teškoćama čitanja – INOVAconverTe i “Izlučivanje ključnih riječi i sažimanje tekstova na temelju reprezentacije u mrežama jezika - LangNet”. Do sada je sudjelovala u nizu projekata u svojstvu voditeljice ili suradnice. Dobitnica je nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci za transfer znanja za projekt SyllAssist (2019.) te Godišnje nagrade Grada Rijeke za istaknuti doprinos istraživanjima u području informacijskih znanosti usmjerenim na dobrobit zajednice (2021.).
Maja Hmelina
Omolab komunikacije d.o.o.
Croatia
Maja Hmelina znanstvena je savjetnica tvrtke OmoLab komunikacije i logopedinja s višegodišnjim iskustvom rada s učenicima s disleksijom. Deset godina radila je na mjestu stručnog suradnika u Centru za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta gdje je provodila procjenu, terapiju i savjetovanje djece s disleksijom, njihovih roditelja te nastavnika. Od 2019. u Omolabu razvija inovativna digitalna rješenja usmjerena na olakšanje čitanja osobama s disleksijom. Sudjelovala je i vodila domaće i EU projekte. S timom projekta ICT ACC (stručnjaci s fakulteta FER, ERF, Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta te Grafičkog fakulteta) osvaja nagradu "Ivan Filipović" za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti za 2014. godinu.
Laura Marinović
Omolab komunikacije d.o.o.
Croatia
Laura Marinović znanstvena je savjetnica i stručni suradnik za provođenje testiranja prototipa tvrtke OmoLab komunikacije. Diplomirala je logopediju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (2023.), a stručnu praksu završila je pri Leibniz Centru za opću lingvistiku (ZAS) u Berlinu. Područje njezina znanstvenog i istraživačkog interesa uključuje razvojnu psiholingvistiku, jezične poremećaje te poremećaje čitanja i pisanja. Tijekom studija surađivala je na istraživačkim projektima Laboratorija za psiholingvistička istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i obnašala dužnosti predsjednice Udruge studenata logopedije. Dobitnica je triju Dekanovih nagrada (2020., 2021., 2022.).
Slobodan Beliga
Sveučilište u Rijeci, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija
Croatia
Slobodan Beliga je docent na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija (FIDIT) pri Sveučilištu u Rijeci. Član je Laboratorija za semantičke tehnologije na FIDIT-u te Laboratorija za kompleksne mreže kao i Laboratorija za obradu prirodnog jezika i govora koji djeluju u sklopu Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Sveučilišta u Rijeci. Područje njegova znanstvenog istraživanja obuhvaća računalnu analizu prirodnoga jezika, kompleksne mreže jezika te umjetnu inteligenciju i podatkovnu znanost općenito. Autor je dvadesetak znanstvenih radova iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, objavljenih na međunarodnim znanstvenim skupovima i u znanstvenim časopisima. Vodio je projekt za mlade istraživače Sveučilišta u Rijeci pod nazivom "Metodološki pristupi praćenju infodemije: META-INFO" 2023. godine te u istoj godini bio suradnik na interdisciplinarnom znanstveno-razvojnom projektu Sveučilišta u Rijeci pod nazivom "Inovativna rješenja za tečnije čitanje na standardnim jezicima EU za osobe s teškoćama čitanja - INOVArte". Dobitnik je Nagrade za nastavnu izvrsnost na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija u akademskoj godini 2022./2023. koju dodjeljuje rektorica Sveučilište u Rijeci te Nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci za kalendarsku godinu 2021. u kategoriji Mladi znanstvenik – područje društvene i humanističke znanosti, za posebne zasluge u znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu te javnoj djelatnosti koja je imala za cilj promociju i razvoj akademske i šire zajednice.
Mihaela Matešić
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet
Croatia
Mihaela Matešić izvanredna je profesorica na Filozofskome fakultetu u Rijeci. Surađuje na istraživačkim projektima Hrvatske zaklade za znanost. Vodila je više znanstvenih projekata Sveučilišta u Rijeci (trenutno vodi znanstveno-razvojni projekt „Automatska pretvorba teksta prema načelu jednostavnog jezika za osobe s teškoćama čitanja – INOVAconverTe“). Na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci i na studiju Logopedije Sveučilišta u Rijeci predaje kolegije iz područja suvremene hrvatske standardologije. Objavila je znanstvenu knjigu „Pravogovor i pravopis: izazovi suvremene hrvatske standardologije“ 2018. Suurednica je triju knjiga objavljenih u Berlinu (izdavač: Peter Lang) „Language and Mind“ (2020.), Meaning in Language (2023.) i “Linguistic and Extralinguistic in Interaction” (2023.). Sudjeluje na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, pri čemu se posebno ističu četiri izlaganja na konferencijama znanstvene udruge Slavic Cognitive Linguistic Association na Sveučilištu Harvard u SAD-u (2019. i 2023.). Radove objavljuje u hrvatskim i inozemnim časopisima, uredničkim knjigama i zbornicima. Članica je međunarodnoga slavističkog društva Slavic Linguistic Society i Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, a na Sveučilištu u Rijeci članica je Centra za jezična istraživanja te Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetsku sigurnost AIRI. Pri Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci sudjelovala je kao članica istraživačkoga tima u interdisciplinarnom znanstvenom projektu „SyllAssist – Informatička potpora osobama s disleksijom za efikasnije čitanje uz pomoć slogovne metode“, a za rezultate rada dodijeljena joj je 2019. godine Nagrada Zaklade Sveučilišta u Rijeci za transfer znanja te Zahvalnica Sveučilišta u Rijeci za ostvarena postignuća koja su pridonijela promicanju, napretku i ugledu Sveučilišta.
